SREDNJOMIOCENSKA POTOPLJENA RAMPA U OKOLICI MARIJE BISTRICE (SJEVERNA HRVATSKA)

Journal Title: UNKNOWN - Year 2018, Vol 33, Issue 4

Abstract

Uz cestu Marija Bistrica - Adamovec, nedaleko od raskrižja prema Lazu, može se na izdancima pratiti slijed srednjomiocenskih naslaga. U bazi slijeda vide se polimiktni, klastpotporni do matrikspotporni konglomerati. Valutice uglavnom odgovaraju sastavu okolnih stijena, a vezivo predstavlja koralinacejski bioklastični vekston. Sekundarni nalazi velikih oštriga upućuju na moguća ostrižišta, vjerojatno nedaleko od riječnoga ušća. U zaštićenim lagunama stvarali su se rodoliti malih dimenzija, živjele su halimede i nježni, razgranjeni mahovnjaci i puževi. U oligotrofnim uvjetima alge su učestalije od mahovnjaka. Zbog isparavanja povećana je koncentracija i kristalizacija kalcijeva karbonata, koji je cementirao bioklaste. Oko nekih su bioklasta vidljive kortoidne ovojnice, a sediment je tipa grejnston. Rodolitno-briozojske biokonstrukcije nastajale su najviše u plitkoj potplimnoj zoni, najvjerojatnije na dubinama od 20 do 30 m. Mjestimice su izgrađivale barijere između laguna i otvorenoga mora. One se nisu uspjele sačuvati in situ, već kao fragmenti u bioklastičnim taložinama padine. Na strmijim padinama pokazuju mikrostrukturu floutstona. Sadržavaju velike briozojske kolonije i bioerodirane solitarne koralje, kakvi su mogli živjeti u nešto dubljemu okolišu, vjerojatno između 30 i 75 m, uz nešto veću količinu nutrijenata. U vrhu slijeda, samo desetak metara iznad konglomerata, leže lapori s pučinskim organizmima (kalcitičnim nanoplanktonom, planktonskim i malim bentičkim foraminiferama i planktonskim puževima, pteropodima), kakvi su obično taloženi na distalnim padinama. Morska je razina brzo rasla, što je dovelo do naglih promjena u istraženome taložnom prostoru. Planktonski organizmi iz lapora upućuju na NN5 nanoplanktonsku zonu srednjega badena, pa se tonjenje rampe može povezati s početkom transgresivno-regresivnoga ciklusa TB 2.4.

Authors and Affiliations

Jasenka Sremac, Kristina Tripalo, Marko Repac, Marija Bošnjak, Davor Vrsaljko, Tihomir Marjanac, Alan Moro, Borna Lužar-Oberiter, Karmen Fio Firi, Šimun Aščić

Keywords

Related Articles

UTJECAJ PROIZVODNJE PLINA IZ NEKONVENCIONALNIH LEŽIŠTA NA PONUDU I POTRAŽNJU ZA UKAPLJENIM PRIRODNIM PLINOM

Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih ležišta ima dvostruku ulogu u slučaju razvoja industrije ukapljenog prirodnog plina (UPP). Razvoj tehnoloških rješenja za proizvodnju iz nekonvencionalnih izvora potencijalno utječe...

A NOVEL INVESTIGATION IN BLASTING OPERATION MANAGEMENT USING DECISION MAKING METHODS

Blasting is one of the most important operations in the mining projects. Inappropriate blasting pattern may lead to unwanted events such as poor fragmentation, back break, fly rock etc. and affect the whole operation...

CROATIAN SPE STUDENT CHAPTER

Brief review of Chapter's activities throughout Academic Year is given in this Article. By introducing new ways of activities this Academic Year, number of members has greatly increased which will help to develop Chapter...

PRIKAZ KNJIGE „STATISTIKA U GEOLOGIJIˮ

U svibnju 2015. godine iz tiska je izišla knjiga „Statistika u geologijiˮ (slika 1) autora izv. prof. dr. sc. Tomislava Malvića, dipl. ing. geol., zaposlenoga u Ini i na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu Sveučilišta...

SAMOZAPALJENJE UGLJENA NA OTVORENOM SKLADIŠTU

Samozapaljenje ugljena na otvorenom skladištu trgovačkog poduzeća poslužilo je kao model izučavanja nastale pojave. Ugljen slične kakvoće deponiran je na istom skladištu, ali različito po odjeljcima. Došlo je do samozapa...

Download PDF file
  • EP ID EP30239
  • DOI https://doi.org/10.17794/rgn.2018.4.3
  • Views 212
  • Downloads 5

How To Cite

Jasenka Sremac, Kristina Tripalo, Marko Repac, Marija Bošnjak, Davor Vrsaljko, Tihomir Marjanac, Alan Moro, Borna Lužar-Oberiter, Karmen Fio Firi, Šimun Aščić (2018). SREDNJOMIOCENSKA POTOPLJENA RAMPA U OKOLICI MARIJE BISTRICE (SJEVERNA HRVATSKA). UNKNOWN, 33(4), -. https://europub.co.uk./articles/-A-30239